ako niste znali

Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem, imaju pravo na tjelesni integritet i imaju pravo na slobodu kretanja. Životinje imaju osnovne životne sposobnosti i potrebe jednako kao i ljudi. Pogrešno je odnositi se prema životinjama kao prema potrošnoj robi, jednako kao što se pogrešno na isti način odnositi i prema ljudima. Životinje zaslužuju obzir i suosjećanje neovisno o tome jesu li slatke, korisne ljudima ili su zaštićena vrsta. One nisu tu da bismo ih koristili za hranu, odijevanje,...» više

Prestati ih jesti! Većina životinja, njih više od 60 milijardi godišnje, koje su uzgajane za meso, jaja i mliječne proizvode, živi na pretrpanim farmama gdje im je oduzeto sve što im je prirodno. Kokošima se režu kljunovi, svinjama se čupaju zubi, a kastracija se vrši bez sredstava za ublažavanje boli. Tijekom svojeg života prelaskom na vegansku prehranu može se poštedjeti i više od 10 tisuća životinja. Osim toga, uzgoj životinja izravno je povezan s enormnom potrošnjom prirodnih resursa, gladi...» više

Kokoši su inteligentne životinje s kojima dijelimo mnoge sličnosti u osjećajima i sposobnostima. Osjećaju strah, bol i ljubav, održavaju socijalne kontakte i međusobno komuniciraju. Jeste li znali da su kokoši sposobne prepoznati sto različitih lica? Je li vam itko rekao da kokoši imaju najmanje 20 različitih izraza (zvukova kokodakanja) za hranu? Zašto se onda ne bismo u ophođenju s njima držali određenih moralnih pravila? Sve se više ljudi odlučuje za biljnu prehranu zato što ne žele više podržavati...» više

Svrha mlijeka je da hrani mladunčad vrste. U početnoj fazi života svi sisavci piju majčino mlijeko, dakle, isključivo mlijeko svoje vrste. Nakon toga prelaze na prehranu krutom hranom i nijedna odrasla životinja ga više ne želi piti. Međutim, čovjek je jedini sisavac koji mlijeko majke nakon početne faze zamjenjuje kravlje. Nije li to čudno? Također, sastav mlijeka različit je kod svake vrste sisavaca - tako je sastav kravljeg mlijeka prilagođen razvoju teleta, a sastav ljudskog mlijeka razvoju ljudske...» više

Pčelinja košnica sastoji se od desetaka tisuća pčela od kojih svaka ima vlastitu ulogu. Pčele posjeduju jedinstven i složen komunikacijski sistem kojeg znanstvenici još uvijek u potpunosti ne razumiju. Pčele upozoravaju ostale članove svoje košnice na hranu, položaj nove košnice i uvjete unutar vlastite košnice (kao što je zaliha nektara) kroz složene "plesne" pokrete. Istraživanja su pokazala da su pčele sposobne za raspoznavanje članove vlastite obitelji i pronalaženje prethodno korištenih izvora...» više